ARHIVA: MODUL MEMORIJE 2005

log

29.01.2007.

M O D U L M E M O R I J E 2 0 0 5

Internacionalni teatarski festival MESS Sarajevo
Agencija CMC
Centar Andre Malraux

 

U sklopu projekta M O D U L  M E M O R I J E 2 0 0 5

Organiziraju program

S J E C A Š L I  S E  S A R A J E V A  2 0 0 5

 

ŠTA JE MODUL MEMORIJE ?

Modul Memorije je kulturološki projekat Internacionalnog teatarskog festivala MESS pokrenut 1996. godine, sa ciljem da se pokušaju pronaci odgovori na pitanja:

Kako je usred Evrope moguc genocid, razaranje gradova, kulturnog i religioznog nasljeda? Kako je moguce da istovremeno tako efikasno djeluju toliko brz tehnološki razvoj i destrukcija svega što on stvara? Kako se odbraniti od toga? Kakav je efekat svega toga na umjetnost?

Cilj svih do sada organiziranih programa bio je ocuvati sjecanje na tragicnu prošlost ali i prepoznati sve vrijednosti koje je upravo taj period proizveo. Projekat je favorizirao umjetnost kao sintezu etickih i estetickih normi.

Šta je realizirano u sklopu projekta
MODUL MEMORIJE od 1996. do 2005. ?

Unutar projekta, u proteklim godinama, realiziran je citav niz programa poput publiciranja knjiga “Shoah”, Claude Lanzmanna; “Ljubi bližnjeg svog”, Petera Massa; “Izum samoce”, Paula Austera; publiciranje magazina “UM”, organiziranje konferencije “Suceljavanje sa Holocaustom”, predavanja direktorice odjela za usmenu historiju Holocaust muzeja u Washingtonu – Joan Ringelheimm pod naslovom “Sjecanje i zaboravljanje”; prezentacija knjige i filma “Shoah” uz gostovanje Claude Lanzmanna; prezentacija tv produkcije “Mahaabharata”, Petera Brooka; prezentacija tv serijala “Velicanstveni slucaj”, Wim Kayzera; prezentacija teatarskih projekata “Pucanje duše”, Aleša Kurta; “Requiem za Srebrenicu”, Olivera Py-a i francuskog Centre Dramatic du Orleans, produkcije dokumentarnog filma “Greta”, izložbe “Scena”, prikazivanje dokumentarnih filmova “Sarajevo Film Festival” i “Zlatni vjecni ornament” u sklopu Festivala MESS 2003, program “Sjecaš li se Sarajeva” u sklopu kojeg su organizirane razlicite izložbe plakata i fotografija, modna revija sa odjecom koju su Sarajlije nosile u toku opsade, prikazivanje filma “Sjecaš li se Sarajeva”, te teatarskih performansa…

Cilj svih ovih programa bio je ocuvati sjecanje ali i doci do odgovora na složena pitanja kao i definiranje pojmova sa kojim se gradani BiH, ali i cijelog svijeta suocavaju nakon genocida u BiH. Tako smo baveci se podrucjima u kriznim situacijama nastojali održati interes za stradanja ljudi u svim krajevima svijeta, bavljenjem sa temom Holokausta nastojali smo utvrditi kontinuitet ljudskog stradanja, temom genocida nastojali smo ucestvovati u pravilnom definiranju ovog pojma, a sve ovo zajedno imalo je za cilj prevladavanja negativnih posljedica prošlosti i utvrdivanje elemenata za realno kreiranje bolje buducnosti.

Zašto MESS i zbog cega?

Kao institucija cije djelovanje je posebno profilirano u danima opsade Sarajeva Festival MESS osjeca moralnu obavezu da nastavi gajiti poseban aspekt svoga djelovanja unutar kojeg ce nastojati da održi vrijednosti koje je umjetnost dokazala u upravo u najtežim danima, kao duhovna hrana gradana Sarajeva ali i cijele BiH.

Ne zaboravimo da je upravo zahvaljujuci radu Festivala MESS, kao i drugih kulturnih institucija u opsjednutom Sarajevu kreiran pojam “kulturnog otpora”. U tom periodu u Sarajevu su gostovala neka od najznacajnijih teatarskih imena poput Petera Schumanna, Massima Schustera ili Susan Sontag, koja je zbog svog dolaska u Sarajevo dobila i titulu pocasne gradanke. Ova vrsta aktivnosti igrala je veoma znacajnu ulogu u profiliranju samog grada kao znacajnog kulturnog centra. Osnovna funkcija Festivala u tom vremenu bila je skrenuti pažnju svijeta na stradanja u BiH i njenom glavnom gradu. Radom Festivala, ali i drugih institucija koje su takoder uzele aktivno ucešce u tom periodu, dovelo je do pojave niza termina koje ce svakako ostati zabilježeni u historiji poput «kulturnog“ odnosno „umjetnickog otpora».

Neosporno se radi o kulturnom nasljedu koje je potrebno sacuvati kao posebnu vrijednost.

S druge strane, spomenuta cinjenica da najveci krivci za stradanja gradana BiH još nisu uhapšeni obavezuje nas da nastavimo sa realizacijom programa Modul memorije, te na taj nacin da doprinesemo kreiranju bolje buducnosti onoliko koliko to dozvoljavaju naše mogucnosti.

Ova vrsta projekata postavlja se kao imperativ osobito danas – u vrijeme kada se tragicno stradanje gradana BiH, genocid i agresija na našu zemlju nastoje izbrisati iz kolektivne memorije. Na taj nacin ne samo da bi bila ucinjena nepravda svim našim narodima, vec bi se otvorio prostor za nove manipulacije. Bez namjere da ostanemo okrenuti prošlosti, smatramo da je ocuvanje pozitivnih vrijednosti spomenutog perioda veoma važno za kreiranje pozitivnog kulturološkog identiteta naše zemlje.

OTVARANJE MANIFESTACIJE SJECAŠ LI SE SARAJEVA 2005

5. APRILA 2005. u 20.00 sati,
U SARAJEVSKOJ VIJECNICI
OTVORIT CE SE
MANIFESTACIJA POD IMENOM
SJECAŠ LI SE SARAJEVA?

U sklopu projekta Modul memorije 2005 Internacionalnog teatarskog festivala MESS, u suradnji sa Agencijom CMC i Centrom Andre Malraux organizirati ce se poseban program u povodu obilježavanja 6. aprila – dana sjecanja na godišnjicu opsade grada Sarajeva.

Program pod nazivom SJECAŠ LI SE SARAJEVA? održavat ce se u prostoru Vijecnice i trajat ce od 5.-12. aprila 2005. godine, a ulaz je slobodan.

U sklopu programa pod istim imenom predstavit ce se foto izložba kultnog BH fotografa – Milomira Kovacevica Strašnog, kao i instalacija postavljena iznad „Vjecne vatre“ i same Vijecnice, ciji su autori Kurt i Plasto. Radi se o transparentu sa natpisom Sjecaš li se Sarajeva ispisanom na komadu UNHCR-ove folije kakve su Sarajlije u toku rata koristile umjesto razbijenih stakala na njihovim prozorima.

Pored navedenog u sklopu programa prikazat ce se i filmovi BH autora koji se bave temom opsade.

Znacaj foto izložbe Sjecaš li se Sarajeva, Milomira Kovacevica Strašnog leži i u cinjenici da se radi o prvoj poslijeratnoj izložbi našeg prestižnog fotografa u Sarajevu. Danas Milomir Kovacevic Strašni živi i radi u Parizu. Izložba obuhvata Kovacevicev opus iz perioda opsade objedinjujuci u svome sadržaju one fotografije koje su Sarajlije mogle vidjeti na izložbama organiziranim u periodu 1992 – 1995.

U sklopu filmskog programa gradani ce imati mogucnost pogledati radove Teatar pod opsadom – Aide Begic i Elmira Jukica, Warchitecture , te filmove Planeta Sarajevo – Šahina Šišica; Smrt u Sarajevu – Harisa Prolica i Sjecaš li se Sarajeva – brace Kreševljakovic i Nedima Alikadica.

Milomir Kovacevic – Strašni?

Milomir Kovacevic Strašni roden je 1961. godine. Kultni lik bh. Fotografije. Kronicar sarajevskih zbivanja prije, a osobito u toku opsade. U tom periodu snimio je preko 30.000 fotografija, te ih predstavio na izložbama "In Memorian", "Tito in War", "Ase leži", Apocalipse Now"…Njegove fotografije su jedan od najvrijednijih tragova o visokim umjetnickim dostignucima tog vremena… Za fotografije Milomira Kovacevica Strašnog, Predrag Matvejevic kaže:” Bude li netko jednoga dana pisao kroniku onoga što se dogodilo u Sarajevu – jedno novo, veliko djelo poput Travnicke hronike – poslužit ce se vjerojatno i ovim svjedocenjem“.

Do sada je svoje radove izlagao u Parisu, Berlinu, New Yorku…Dobitnik je prestižne nagrade od strane Credit Commercial de France (CCF) – Fondacije za fotografiju.
Danas živi i radi u Parizu.

PROGRAM:

Vijecnica, 5 – 12 aprila 2005.

Izložba fotografija:

MILOMIR KOVACEVIC STRAŠNI
„Sjecaš li se Sarajeva“

Film:

Napomena: Svi filmovi ce se emitirati svakodnevno.

Sjecaš li se Sarajeva (52 min.), 2001
Režija: Nihad i Sead Kreševljakovic, Nedim Alikadic
Produkcija: VideoARHIV, Deblokada

Opsada Sarajeva. Po prvi put u ljudskoj historiji, zahvaljujuci razvoju tehnologije, gradani su imali priliku dokumentirati vlastiti život… Danis Tanovic je ovaj film oznacio kao jedan od najznacajnijih „neoficijelnih dokumenata“ o opsadi Sarajeva.
Film je u sarajevskim kinima gledalo preko 10.000 ljudi, a prikazan je na preko 50 filmskih festivala širom svijeta.

Planeta Sarajevo (30 min.), 1995
Režija: Šahin Šišic

Dokumentarni film Šahina Šišica jedno je od najpotresnijih svjedocanstava nastalih u periodu opsade. Istovremeno, to je prica o smrti, patnji, ali i životu unatoc svemu. Film je prikazan na mnogim Festivalima, a dobitnik je i prve nagrade na Filmskom festivalu u Teheranu.

Warchitecture (23 min.), 1994,
Ljubaznošcu Društva arhitekata.
Autori: Borislav Curic, Midhat Cesovic, Nazif Hasanbegovic, Darko Sefic, Sabahudin Špilja

Dokument o arhitekturi grada i njenoj transformaciji u ratnom periodu. U pitanju je vrijedno svjedocanstvo o onome što se u toku opsade nazvalo urbicidom, odnosno uništenjem same suštine grada. Ovaj video bio je sastavnim dijelom istoimene izložbe koja je predstavljena u više od 40 evropskih gradova (Paris, Milano, Berlin, Madrid…)

Teatar pod opsadom (70 min.), 1997
Režija: Aida Begic i Elvir Jukic
Produkcija: Internacionalni teatarski festival MESS

Filmski zapis istoimenog programa Internacionalnog teatarskog festivala MESS. U pitanju je razgovor eminentnih teatarskih radnika koji se prisjecaju svog rada u periodu opsade.

Smrt u Sarajevu (70 min.), 1994.
Autori: Tvrtko Kulenovic i Haris Prolic
Produkcija: FAOS, Sarajevo, TV BiH

Film "Smrt u Sarajevu" je dokument o krugovima pakla koji su se materijalizovali u ratnom Sarajevu. Autor i pripovjedac Tvrtko Kulenovic, poput sjenke savjesti kruži gradom, registruje prizore užasa, stradanja i patnje, cinjenice koje uništavaju fizicko bice covjeka, ali paradoksalno, ojacavaju njegovo bice duha – bice otpora i volje za postojanjem.

Instalacija:

Sjecaš li se Sarajeva (?),
Autori: Kurt i Plasta
Titova ulica, „Vjecna vatra“ i Vijecnica

(Filmovi ce se emitirati svakodnevno u jednoj od prostorija unutar zgrade Vijecnice)

Kontakt osoba:
Nihad Kreševljakovic, Izvrsni producent Festivala MESS
033 211972
033 200392

knihad@mess.ba

documentary
pored seada i nihada o meni se brinu još Stariša, alias Bob Guchone, Luka Perović, Stariša, MELINA KAMERIĆ, DMAJA (dopisnica iz Austro-ugarske monarhije),Žaklina E. KENEDY (ekspertica za Italiju i dopisnik iz Australije na privremenom radu u Sarajevu, povremeno Šoba nešto sroči svima, a mi objavimo, Blecker-Decker, nešto se jednostavno prepiše, a nešto objavi uz odobrenje eminentnih autora rasprostranjenih širom planete...

Komentariši