beats by dre cheap

Modul Memorije 2014/Sarajevski ratni teatar: BOJNO POLJE SJEĆANJA (PREZENTACIJA), HANS WERNER KROESINGER & REGINE DURA

Modul Memorije 2014/Sarajevski ratni teatar: BOJNO POLJE SJEĆANJA (PREZENTACIJA), HANS WERNER KROESINGER & REGINE DURA 1914/2014: Bojno polje sjećanja Inicijativa i projekat od izuzetne vrijednosti Goethe-Instituta u Jugoistočnoj Europi 02.05.2014. Prezentacija: 02.05.2014. u 20 sati SARTR - Sarajevski ratni teatar Gabelina 16 Sarajevo Ulaz slobodan Kontakt osoba: Azra Salihbašić-Selimović, koordinatorica kulturnih programa - gOETHE iNSTITUT Tel. +387 33 570000 azra.salihbasic-selimovic@sarajevo.goethe.org © Regine Dura © Regine Dura Na pomen Prvog svjetskog rata većina Njemaca pomisli na sukobe na Zapadnom frontu. Njemačko kolektivno pamćenje obilježavaju predstave na čije su formiranje odlučujuće uticali roman „Na zapadu ništa novo“ Ericha Marije Remarquesa, s jedne strane, i „Čelična oluja“ Ernsta Jüngersa, s druge strane. Projekat 1914/2014: Bojno polje sećanja poduzima promjenu perspektive. U ljeto 1914, 28. juna, bosanski Srbin Gavrilo Princip u Sarajevu je izvršio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda. Četiri nedjelje nakon toga, 28. jula 1914, Austrougarska je objavila rat Srbiji, i tako je otpočeo Prvi svjetski rat. Kada je 1955. austrijski glumac i režiser Friz Kortner snimio film o „poslednjim danima stare Evrope“, njegov distributer „Europa Filmverleih“ iz Hamburga zahtijevao je da se prvobitni naslov „SARAJEVO“ promijeni jer njemačkoj publici samo ime grada nije mnogo govorilo. Tako je film dobio novi naslov, koji je glasio „Za prijesto i ljubav“. U Jugoslaviji je Gavrilo Princip u to vreme važio za borca za slobodu, koji je ustao protiv okupatora. Most kraj mjesta na kome je izvršio atentat nosio je njegovo ime. Nasuprot tome, u Sarajevu Principa danas proglašavaju teroristom, a most koji je nekada nosio njegovo ime sada se zove Latinska ćuprija. Udžbenici u Srbiji Principa, međutim, i dalje predstavljaju kao heroja. Turski ministar odbrane Enver-paša pozvao je 12. novembra 1914. u Istanbulu na „sveti rat“ protiv sila Antante. No iza ove objave džihada nije zaista stajalo Osmansko carstvo, ideja da se Engleska i Francuska oslabe tako što će se nahuškati muslimansko stanovništvo u njihovim kolonijama zapravo je potekla od njemačke ratne propagande. Historija se uvek može posmatrati i tumačiti s različitih stanovišta, pa se tako isti događaj, isti postupak i isto mjesto doživljavaju na više načina. Pošto se prošlost neizbježno tumači različito, svako promišljanje historije koje bi trebalo da bude više od ličnog stava događaje neizostavno mora sagledati iz nekoliko perspektiva. Mi smo se odvažili na taj korak, a naša „višestruka perspektiva“ dobila je naziv „1914/2014: Bojno polje sećanja“. Dokumentarno pozorište 1914/2014: Bojno polje sjećanja Projekat Hans-Wernera Kroesingera i Regine Dura Beograd – Sarajevo – Istanbul – Berlin / mart-jun 2014. Sadržaj Na poziv Goethe-Instituta u Beogradu, Istanbulu i Sarajevu, režiser Hans-Wernera Kroesingera, istaknuti predstavnik savremenog dokumentarnog pozorišta, bavio se ovom temom skoro godinu dana, i to u saradnji s rediteljem i filmskim stvaraocem Regine Dura. Nakon brojnih razgovora i intervjua, zahvaljujući saradnji s lokalnim partnerima vremenom su se počeli nazirati obrisi eksperimenta pod nazivom 1914/2014: Bojno polje sjećanja. Za njegove učesnike odabrano je nekoliko glumaca, po jedan iz Bosne, Srbije, Turske, Austrije i Njemačke. Oni će, poput trgovačkih putnika, jedni drugima pričati svoje „historije iz kofera“, i tako doprineti sveobuhvatnom poimanju historije. Na osnovu raznovrsnih predmeta, fotografija, slajdova, tekstova, filmskih inserata, letaka, porodičnih albuma, razglednica, pisama itd. svaki će od njih oblikovati sopstvenu priču, protiviti se ostalima ili dopunjavati njihove priče. Nema te priče koja nudi sva objašnjenja i koja bi sama po sebi bila značajnija od ostalih. Koja je uloga Prvog svjetskog rata u nacionalnim historijama? U okviru projekta 1914/2014: Bojno polje sjećanja perspektive će se više puta menjati. Gde se ko čega sjeća i kako, u bivšoj Jugoslaviji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Turskoj, Njemačkoj i Austriji? Čemu se pridaje najveća pažnja, a o čemu se, što je još bitnije, uopšte ne govori? Da li je političko ubistvo legitimno, da li je Princip terorista ili heroj, da li je Austrougarska bila okupatorska sila ili multinacionalna država na čelu s dobronamjernim, patrijarhalnim monarhom? Koje su bile posljedice njemačko-turskog saveza? Ko se prikazuje kao neprijatelj, a ko kao uzor? Koju su ulogu isti ti neprijatelji i isti ti uzori igrali u Drugom svjetskom ratu, a možda je igraju i sve do današnjeg dana? Vremenski plan Krajem februara početkom marta 2014. u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu održana je radionica tokom koje su učesnici pripremili predstavu s jednim lokalnim i jednim njemačkim ili austrijskim glumcem. Ista takva radionica održaće se i u Sarajevu, u Sarajevskom ratnom teatru "SARTR", i to krajem aprika, početkom maja. Nakon toga sljedi javno izvođenje predstava. U Beogradu su u projektu učestvovati glumci Damjan Kecojević i Lajoš Talamonti, a u Sarajevu Benjamin Bajramović i Armin Vizer i direktor Sarajevskog ratnog teatra Nihad Kreševljaković. Polovinom aprila 2014. u Istanbulu će se na prostoru oko Vile Tarabja održati specijalni performansi lokalnog karaktera posvećeni istoriji tamošnjeg vojnog groblja i njemačko-turskom savezništvu u Prvom sjvetskom ratu. Zajedno s izložbom Open spaces, ovi će performansi javnosti biti predstavljeni pod nazivom „Not All Quiet on the Ottoman Fronts: Neglected Perspectives on a Global War (1914-18)“, najvjerovatnije u kulturnom centru Tutun DEPO u Istanbulu, i to u okviru historiografske konferencije u organizaciji istanbulskog Instituta za orijentalistiku i Udruženja historičara „Tarih Vakfi“. Berlinska premijera produkcije 1914/2014: Bojno polje sjećanja u pozorištu „Hebel am Ufer“ očekuje se u junu 2014. godine. Ona će objediniti izvođače iz Beograda, Sarajeva i Istanbula, kao i rezultate njihovog dotadašnjeg rada. Tom će se prilikom suočiti i različita shvatanja i različiti pogledi na historiju. Portal „1914/2014: Bojno polje sjećanja“ iskoristio je dvominutne video-klipove, fotografije, snimljene intervjue i dokumentarni materijal koji su Regine Dura i Hans-Werner Kroesinger prikupili na studijskim putovanjima u Beograd, Sarajevo i Istanbul. Zahvaljujući portalu, ova će građa tako biti dostupna svim zainteresovanima. U intervjuima prolaznici, turisti i stručnjaci govore o tome kakav je značaj Prvog svjetskog rata u današnje vrijeme, kao i o tome koju ulogu u ovom kontekstu igraju mjesta memorijalnog karaktera u Srbiji, Bosni i Turskoj. Na taj način internet-stranica uspostavlja odnos prema prošlosti i budućnosti Evrope, a nudi i neupadljiva, ali zato informativna svjedočanstva o ovom izuzetno složenom segmentu moderne historije. Tu su stare i nove fotografije poprišta odlučujućih događaja, propagandni materijal iz onog vrijemena, sličice koje su se tada skupljale i druga bogata dokumentacija. Na taj način posjetilac iz različitih perspektiva stiče uvid u to kakav je bio odnos savremenika prema Prvom svjetskom ratu, kao i u to kakav je odnos prema njemu danas. Internet-stranica, s jedne strane, dopunjava pozorišni projekat, ali bi, s druge strane, trebalo da posluži i kao orijentir pri samostalnim istraživanjima i kao osnova za školske projekte. Različita stanovišta koja ona nudi doprinose boljem razumevanju složenih događaja i prevazilaženju jednostranih odgovora na historijska pitanja. Na taj način posjetioci lakše shvataju tuđa iskustva, i spoznaju kako i zašto različiti lični doživljaji uzrokuju podjednako različita očekivanja od sadašnjosti i budućnosti. U pripremi: Početak projekta „Rat i mir na Balkanu“, jesen 2014. Reč je o medijskom projektu koji obuhvata dokumentarni film, internet-platformu i nastavni materijal. U Njemačkoj su razmišljanja o Prvom svjetskom ratu obelježila prije svega sjećanja na brojne žrtve na Zapadnom frontu, gde je u rovovima život izgubila gotovo cijela ondašnja mlada generacija. Nasuprot tome, njemačka javnost slabo poznaje posljedice koje je taj vojni sukob imao po balkanske zemlje, iako su Austro-Ugarska i Njemačka upravo na Balkanu, tj. u Sarajevu, pronašle povod za rat. Na Balkanskom poluostrvu Prvi svjetski rat nije se, naime, vodio statično, u rovovima, već je zahvatao velike teritorije. Između ostalog i zbog toga, u pogođenim zemljama posledice nisu trpeli samo vojnici, već je i civilno stanovništvo bilo izloženo neizrecivim patnjama. Ta je okolnost ostavila tragove koje su sve donedavno uticale na život (i smrt) u ovom delu kontinenta, a delom to čine i danas. Kao jedino ratno poprište u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, Balkan je u Nemačkoj i u pojedinim drugim zemljama postao sinonim za „žarište nemira“ i za stalno rasplamsavanje nacionalnih i etničkih konflikata. Cilj Uzimajući u obzir različite perspektive iz kojih pojedinačne balkanske zemlje sagledavaju Prvi svjetski rat, projekat će tragati za odgovorom na pitanje kakve su bile posljedice ovog sukoba na dalji razvoj Jugoistočne Evrope. Treba, takođe, razmotriti i to kako se situacija na Balkanu odrazila i još uvijek se odražava na ostatak Evrope, a naročito na Njemačku. Takva historijska razmatranja zahtijevaju uvid u različite perspektive, pa i u one koje odstupaju od uobičajenih. Osim toga, ne treba se osloniti samo na jedan medij, već na više njih. I jedno i drugo, i različite perspektive i medijsku raznovrsnost, treba shvatiti kao sredstva za preispitivanje stereotipa, poput onog prema kome je „nasilje imanentno svojstvo Balkana“. Ukoliko je tačno da se Balkan – premda vjerovatno ne samo on – i dan-danas bori s posljedicama Prvog svjetskog rata, onda one zadiru i u živote današnjih osamnaestogodišnjaka ili devetnaestogodišnjaka. Kako mladi danas tumače te historijske događaje? Kakav stav imaju prema njima? Budi li sve to nadu u međusobno razumevanje i u miran suživot? Elementi projekta Projekat „Rat i mir na Balkanu“ obuhvata dokumentarni film, interaktivne sadržaje na regionalnom portalu Goethe-Instituta „Evropa. Jugoistok. Sjećanja“, veliki regionalni školski projekat, javne filmske projekcije, kao i kampanju na društvenim mrežama u Grčkoj. Film će najpre imati verzije na engleskom, njemačkom i grčkom jeziku, a potom i na hrvatskom, srpskom, bosanskom, turskom, albanskom, bugarskom, makedonskom i crnogorskom. Inicijativa Goethe-Instituta u jugoistočnoj Evropi. Projekat u koprodukciji Goethe-Instituta, pozorišta HAU Hebel am Ufer i Sarajevskim ratnim teatrom. Link na temu Sarajevski ratni teatar deutsch Habbel am Ufer deutsch

MODUL MEMORIJE / MEMORY MODULE
http://modulmemorije.blogger.ba
30/04/2014 11:59