Sarajevska sjećanja Milomira Kovačevića Strašnog: "Željeli smo samo mir…" (FOTO)
Tri stotine fotozapisa pruža pregled zbivanja s vremenske distance od dvije decenije
„Željeli smo samo mir… (Sarajevska sjećanja)“ naziv je izložbe fotografija priznatog bh. fotografa Milomira Kovačevića Strašnog koja je u srijedu navečer otvorena u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu povodom godišnjice referenduma za nezavisnost BiH.
Tri stotine fotozapisa pruža pregled zbivanja s vremenske distance od dvije decenije. Zapravo, najnovija izložba oslanja se na prethodnu – „Strašni izbori 1990.“- održanu prije dvije godine, a neposredno pred posljednje opšte izbore u BiH.
Građanski nemiri
„Izložba je priča o građanskim nemirima koji su se dogodili nakon prvih višestranačkih izbora. Svima je to vrijeme poznato, no, čini se, da smo i taj dio zaboravili. Ova izložba je namijenjena publici, odnosno građanima, a ujedno je i neka vrsta ‘upozorenja’ samoj vlasti da postoji to jedno tijelo koje može biti jako snažno“, kaže kustosica Galerije Ivana Udovičić.
Detalj sa izložbe (Foto: I. Šebalj)
Za potrebe ove izložbe oko 90 posto fotografija izrađeno je prvi put. Publika će na njima moći pogledati vrijeme kada se bosanskohercegovačko društvo našlo u jednom novom političkom okruženju.
„Fotografije nisam radio ‘novinarski’, već je to bila intuicija. Boraveći tada više na ulici a manje u redakciji, znao sam tačno gdje izaći i zabilježiti događaj. Radovi su smješteni u jedan ciklus. Prvi dio počinje sa fotkama malih pionira, a završava sa 6. aprilom 1992. godine sa fotkama ispred skupštine i Holiday Inn-a. Treći dio ciklusa odnosi se na dešavanja u samoj skupštini gdje su lideri pokreta vijećali. U suštini, to je bilo stvaranje neke nove države, na novim principima“, pojašnjava autor izložbe.
Slike s kraja zlatnog doba
Rad Strašnog je svjedočanstvo jednog vremena, odnosno, kako kaže bh. režiser i scenarista Jasmin Duraković, to su slike s kraja zlatnog doba Bosne i Hercegovine.
„Značaj ovih fotografija ogleda se u jednoj epohi koja je nestajala, epohi raspada komunizma i rađanja demokracija. To je vrijeme kada je građanska struktura Bosne i Hercegovine i Sarajeva bila najzdravili dio jugoslavenskog društva. Beograd i Zagreb su bili puno više oboljeli od nacionalizma i nacionalizama nego tadašnje Sarajevo. Nažalost, historija je krenula u drugom pravcu“, ističe Duraković.
Inače, Umjetnička galerija BiH je zatvorena za javnost od 1. septembra prošle godine. Neriješen pravni, a time i finansijski status, već 17 godina produžava krizu u ovoj, kao i u ostalih šest institucija kulture od državnog značaja. Međutim, zbog konteksta same izložbe, Galerija je odlučila da za ovu izložbu učini malu iznimku i otvori svoja vrata.
„Smatram da su grad i država sretni zbog činjenice da je Strašni bio tu da zabilježi tadašnje događaje i da ćemo imati jedno od najnevjerovatnijih svjedočanstava o tom vremenu“, kaže koordinator kulturološkog programa međunarodnog teatarskog festivala MESS – „Modul Memorije“ Nihad Kreševljaković.
Izložbu „Željeli smo samo mir… (Sarajevska sjećanja)“ pomogli su Modul Memorije i Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti
